Od Leskovca 2 km severozapadno nalazi se selo Donje Stopanje. Selo je prema legendi naziv dobilo po raskrčenoj šumi i posečenih sto panjeva na kojoj je nastalo. U toku jedne epidemije kuge većina građana je pomrla, a ostalo je sedam domaćinstva koji su preživeli i uz reku Jablanicu formirali dva nova naselja: Donje Stopanje sa 4 domaćinstva i Gornje Stopanje sa 3 domaćinstva.

Na samom ulazu sela nalaze se dve crkve, jedna posvećena Svetom Nikoli, a druga Uspenju Presvete Bogorodice. Mesni paroh ovih dveju crkava je protojerej stavrofor Sava Momčilović.

Manje poznata činjenica kod Leskovčana jeste da su se stanovnici južnog i istočnog dela grada sahranjivali na groblju kod Rudarske crkve, a stanovništvo severnog i zapadnog dela sahranjivalo na groblju u Donje Stopanje. Današnje crkveno dvorište u Donjem Stopanju je sve do perioda Osmanlija, 1878. godine, bilo groblje na kome su se sahranjivali Leskovčani.

Foto: Milan Trajković

U blizini crkve Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se za leskovačke naučne krugove misteriozan spomenik posvećen austrougarskim vojnicima iz perioda Prvog svetskog rata. Na spomeniku je na nemačkom, mađarskom i srpskom jeziku napisan pomen austrougarskim vojnicima 1914 – 1915. godine. Spomenik je u lošem stanju i pitanje je vremena kada će se urušiti. Na spomeniku nema objašnjenja ko ga je i kada podigao i priča oko spomenika može samo da se nagađa. U kulturnim institucijama grada Leskovca ne postoje podaci o spomeniku, čak je on i nepoznat dobroj većini naučnih radnika.

U arhivi parohijske crkve nema podataka o spomeniku, a očigledano da nam je sve tuđe dobro, a naše nam nije dobro“, kazao je za SE serbianews protojerej stavrorofor Sava Momčilović

Foto: Milan Trajković

Velika epidemija tifusa u Srbiji od 1914. do 1915. godine bila je jedna od najtežih na ovim prostorima, a izazvana je trima vrstama tifusa – trbušnim, povratnim i pegavim tifusom koji su se javili kao prateća pojava rata. U tom periodu u rezervnoj vojnoj bolnici u Leskovcu koja se nalazila na mestu današnje Poljoprivredne škole pristizao je veliki broj vojnika sa svih strana fronta, a u njoj su lečeni i austrougarski vojnici.

Foto: Narodni muzej Leskovac

Ti austrougarski vojnici sahranjivani su u masovnim vojnim grobnicama, veći deo njih sahranjen je na Špitaljskom groblju u Leskovcu, a manji deo u okolnim mestima. Najverovatnije da je jedan deo umrlim austrougarskih vojnika sahranjen na groblju u Donjem Stopanju i da je taj spomenik pomen tim vojnicima.    

Pročitajte i Brdo Hisar – svedok vekovne leskovačke prošlosti