U Naučno – tehnološkom parku u Nišu nalazi se stalna postavka 400 eksponata čuvenih televizora, radio aparata i prvih računara proizvedenih za vreme zlatnog doba Elektronske industrije. Malo starije generacije prepoznaće televizore i radio aparate koje su imale u svojoj kući, dok bi onim mlađima poseta ovog muzeja značila kao svojevrsni vremeplov kako je život izgledao bez mobilnih telefona i interneta.
Najstariji eksponat u muzeju je rentgenska cev, a svi aparati proizvedeni su u Zavodu RR i Elektronskoj industriji od 1948. godine.




Elektornska industrija u Nišu imala je kolektiv od 28.000 ljudi. Nastala je integracijom Zavoda RR i Belinda – beogradske elektronske industrije. Odluka o spajanju doneta je 27.01.1962. godine. Najznačajniji događaji u razvoju EI počinju krajem 70-ih godina, kada se počinje sa proizvodnjom mašina za pranje, klima uređaja i sl. Počinje i izgradnja Fabrike rendgen aparata, izgradnja Fabrike računarskih mašina, i izgradnja Fabrike kolor katodnih cevi.




Prvi znaci krize javljaju se 1989. godine, a nakon raspada Jugoslavije i uvođena sankcija Srbiji, Elektronska industrija dolazi do kolapsa i, pored pokušaja da se oporavi, u tome se nije uspelo.
Prostor Elektronske industrije danas, nakon procesa privatizacije, prerasta u radnu zonu sa različitim delatnostima, te se tamo sada može naći prehrambena, tekstilna, mašinska i druga industrija.
Kada je EI počela sa proizvodnjom televizora bili su među najboljima u svetu. Kako se navodi u dostupnim podacima, Afrika, Azija i deo Evrope, svoje prve televizore kupovali su u bivšoj Jugoslaviji. Sarađivali su sa Filipsom i Simensom i radili po uzoru na te dve velike firme.




Postoje priče da su parkinzi ispred kompleksa EI bili mali za sve zaposlene. Elektronska industrija je bila simbol grada Niša. Njen krah i raspad Jugoslavije uvele su Niš u neko novo vreme, koje se u mnogome razlikuje od zlatnog doba Elektronske industrije.
Radno vreme muzeja je od 7 i 30 do 5 i 30 radnim danima, a ulaz je bespaltan.
Pročitajte i Najstariji hrast na Balkanu živi u Srbiji.