Pre tačno 83 godine, 12. februara 1942, dogodio se hrabri proboj i prvo organizovano bekstvo iz nacističkog logora u okupiranoj Evropi. Od 147 logoraša, njih 105 je uspelo da pobegne, ostavljajući iza sebe svedočanstvo o nesalomivom duhu i borbi za slobodu.
Koncentracioni logor Crveni krst u Nišu formiran je u septembru 1941. godine, a kroz njega je prošlo oko 30.000 ljudi pre nego što je rasformiran 14. septembra 1944. godine.
![](https://seserbianews.rs/wp-content/uploads/2025/02/logor-nis-9-1024x576.jpg)
Stratišta poput Bubnja i logor u Crvenom krstu treba da nas stalno opominju na zločine koji su počinjeni nad srpskim narodom, rodoljubima, običnim građanima, Jevrejima i Romima u Nišu tokom Drugog svetskog rata – rekao je Vladica Maričić, zamenik predsednika Skupštine grada Niša.
Bekstvo iz logora u Nišu snažno je odjeknulo širom Evrope i predstavlja čin izuzetne hrabrosti.
![](https://seserbianews.rs/wp-content/uploads/2025/02/logor-nis-8-1024x576.jpg)
Ovo je bilo prvo organizovano bekstvo u porobljenoj Evropi, koje je snažno odjeknulo širom kontinenta. Imamo obavezu i svetu dužnost da čuvamo tradiciju i sećanje na ove heroje koji su izvršili taj podvig, ali i na sve žrtve koje smo podneli u Drugom svetskom ratu – kaže viši kustos-istoricar u Narodnom muzeju u Nišu.
Kako ističe, Memorijalni kompleks godišnje poseti oko 25.000 ljudi.
![](https://seserbianews.rs/wp-content/uploads/2025/02/logor-nis-7-1024x576.jpg)
Nadamo se da ćemo ove godine premašiti tu brojku. To će zavisiti od više faktora, ali mi ćemo učiniti sve da taj broj povećamo – rekao je Ozimić, koji je početkom nedelje predstavio javnosti novu monografsku publikaciju u izdanju Muzeja žrtava genocida pod nazivom 12. februar 1942: sećanja.
On dodaje da su javno objavili izjave ljudi koji su učestvovali u bekstvu i koji su, u periodu od 1955. do 1980, saradnicima Narodnog muzeja ispričali šta se dogodilo te noći.
![](https://seserbianews.rs/wp-content/uploads/2025/02/logor-nis-10-1024x576.jpg)
Moja uloga je bila da prikupim njihove izjave, da ih naučno obradim i pružim čitaocima širu priču o ovom bekstvu. Ono što je bilo veoma jasno je da, kada su prelazili preko žice, niko nije govorio o tome da su gazili sneg. Uglavnom su im ostali u sećanju krici njihovih drugova koji nisu mogli da se izvuku, koji su ostali na žicama ili koji su tražili pomoć. Naravno, to je za one koji su pobegli i dočekali oslobođenje ostala duboka trauma, jer tokom samog bekstva nije bilo mogućnosti da se pomogne drugima – ističe Ozimić.
Pročitajte i The first escape from the Nazi camp took place in Nis.